KLJUČNI POJMOVI I VJEŠTINE KOMUNIKACIJE U ZDRAVSTVU 2.
U
vjeri kako smo usvojili temeljene pojmove i vještine nužne za
unaprijeđenjem komunikacijskih kompetencija nastavljam s novim
pojmovima koji čine cjelinu pogleda na važnost ključnih pojmova i
vještina.
11.
DA komunikacija
Prvo
pozitivno pa zatim negativno! Dobar komunikator komunicira s DA
komunikacijom. DA komunikacija je komunikacija koja u prvi plan
ističe pozitivnu stranu komunikacije. DA komunikator svome
sugovorniku daje na važnosti. Smatra ga subjektom komunikacije a ne
objektom komunikacije. Ovu vještinu komuniciranja smatram
najvažnijom i presudnom za uspjeh u komuniakciji. S DA pristupom
gradimo samopoštovanje sugovornika, npr. Pacijentab ili kolege u
zdravstvenoj ustabovi. Bez obzira na sve razlike i argumente važno
je uvijek prvo reći DA jer tako gradimo odnos uvažavanja i
poštovanja. Nakon da uvijek je lakše i bolje iznijeti druge pa i
kontra argumente.
12.
Jasnoća poruke
Jasnoća
znači da poruka mora biti izražena jednostavno. Riječi moraju
imati isto značenje za pošiljatelja i primatelja, odnosno
slušatelja. Složena se pitanja moraju sažeti u jednostavne i jasne
teme, slogane i stereotipe. Što dalje poruka treba putovati, to
jednostavnija mora biti. Najuvjerljivije poruke su izravne,
jednostavno izražene i sadrže samo jednu osnovnu ideju. Jasnoća
popruke se vježba, provjerava i tek kada ste sigurni što je vaša
poruka dalje širi.
13.
Žargoni u komunikaciji
Jedan
od razloga blokade u komunikaciji jest tehnički i žargon. Kada se
takva poruka prenese općoj javnosti, sociolozi je nazivaju
semantičkom bukom. Žargon ometa poruku i umanjuje sposobnost
primatelja da je shvati. Žargon je govor uže skupine ili profesije,
manje razumljiv drugima, odnosno skup specifičnih, specijaliziranih
termina koje uporabljuju različite društvene podgrupe u svojoj
komunikaciji. Zbog toga zdravstveni djelatnici moraju paziti na
žargon jer su mu često skloni. Ponekad se smatra i kao primitivni
tip jezika s jednostavnom gramatikom i ograničenim rječnikom koji
se formira iz potrebe izravne komunikacije između ljudi različitih
jezika bez formalnog jezičnog obrazovanja.
14.
Eufemizmi u komunikaciji
Eufemizam
je ublažavanje, uporaba riječi s dobrim značenjem. To je
neuvredljiva riječ ili izraz koji je manje izravan i manje neukusan
od one koja predstavlja realnost, npr. zaobilaziti istinu=lagati.
Profesionalci u zdravstvenim ustanovama trebaju koristiti pozitivne,
odgovarajuće riječi za prijenos poruke, ali imaju i moralnu
odgovornost da ne koriste riječi koje skrivaju informacije ili
obmanjuju javnost. Opasniji su eufemizmi koji mijenjaju značenje ili
djelovanje riječi ili pojmova. Uporaba eufemizama radi prikrivanja
ili manipuliranja u suprotnosti je s profesionalnim standardima u
odnosima s javnošću i s javnim interesom.
15.
Diskriminirajući govor u komunikaciji
U
današnjem svijetu uspješna komunikacija podrazumijeva
nediskriminirajuću komunikaciju. Djelatnici u zdravstvu trebali bi
provjeriti svaku poruku kako bi eliminirali neželjene posljedice s
aspekta spola, rase, bolesti i dr.
16.
Vjerodostojnost poruke
Ključni
čimbenik u procesu komunikacije je kredibilitet poruke. Kredibilitet
izvora (engl. credibility of sources) vjerodostojnost je izvora
informacija. Ljudi i javnsot bolje prihvaća poruku ukoliko vjeruje
izvoru informacija. Biti vjerodostojan znači govoriti istinu i
držati se etičkih načela. Kredibilitet je posebno veliki izazov
zdravstvenih djelatnika i osoba koje rade u zdravstvu i s
pacijentima.
17.
Disonancija poruke
Ljudi
neće povjerovati poruci koja je u suprotnosti s njihovim stavovima,
sve dok zdravstveni djaltnik ne prezentira informacije kojima će
dovesti u pitanje njihova uvjerenja. Disonancija je neugodna
motivirajuća napetost koju ljudi ili pacijenti osjećaju kada se
ponašaju ili djeluju neusklađeno s vlastitim mišljenjima. Dakle
neugodno stanje koje se javlja kada naše ponašanje nije sukladno
našim stavovima.
18.
Samopoštovanje
Vrijednosna
i emocionalna komponenta pojma o sebi. Osobe s izgrađenim
samopouzdanjem uvjerene su kako su sposobne razmišljati, učiti,
birati, donositi odluke, svladati izazove i promjene. Ljudi s visokim
samopoštovanjem i osjećajem sigurnosti unutar samih sebe.
Samopoštovanje nam daje moć, energiju i motivaciju. Potiče nas na
aktivnost, dopušta da budemo ponosni na ono što smo učinili, da
uživamo u uspjehu i budemo zadovoljni”. Osobe s niskim
samopoštovanjem nemaju dovoljno povjerenja u sebe. Smatraju se
nesposobnim za izvršavanje određenih zadaća. Značenje visokog i
niskog samopoštovanja za izgradnju osobnog identiteta ili
projiciranje osobne slike vrlo je važno. Samopoštovanje utječe na
svakodnevnu komunikaciju i život. Jako je važno podizati
samopoštovanje sugovornika u medicini i zdravstvu. A posebno je
važno u liječenju bolesnika.
19.
Empatija
Empatija
je osjetljivost na mišljenje i osjećaje drugih. Ona je
razumijevanje tuđih emocija i osjećaja, emocija usmjerena na druge.
Empatija izaziva opažanje drugog pojedinca u nevolji i preuzimanje
perspektive tog pojedinca. Empatični imidž može biti izrazita
prednost u komunikaciji s pacijentima, kao i unutar zdravstvene
organizacije.
20.
Prvi dojam
Trenutna
procjenu drugih. Prvi se dojam stvara unutar prvih deset sekundi u
komunikaciji. O nama pri prvom susretu može biti napravljeno mnogo
podsvjesnih procjena. Istraživači su otkrili oko trideset (30)
različitih prosudbi o nama koje se mogu dogoditi u prvih nekoliko
trenutaka, kao npr. autoritet, odlučnost, osobnost, inteligencija,
obrazovanje, životni stil, društveni status, urednost, karijera i
dr. Stoga i prvi susret s pacijentom ili bolesnikom, njihovom
rodbinom i prijateljima je jako važan za nastavak i uspjeh u
komunikaciji.
