Interkulturalna komunikacija 2 dio - Različite kulturne percepcije i simbolički sustavi mijenjaju komunikacijski čin
Temeljne osnove za konflikt su informacija i percepcija. Iz perspektive informacije konflikt može nastati zbog toga što jedna osoba ima informaciju koju druga nema ili dvije osobe imaju različite skupove informacija. Sada dolazimo do percepcije, ljudi vide stvari drugačije na temelju svojih jedinstvenih sustava vjerovanja. Kanadski sociolog M McLuhan ukazao je na ulogu šumova u komunikaciji koji su direktno odgovorni za lošu komunikaciji, nerazumijevanje koje može dovesti do konflikta. Šum se može pojaviti u obliku psiholoških, semantičkih ili mehaničkih smetnji. Poznajemo više vrsta šumova ili zapreka s jednom malo razlikom što kada govorimo o zaprekama one uglavnom imaju ljudsko podrijetlo, a šum može biti i tehničke prirode. Psihološke zapreke u komunikaciji osobito komunikaciji u zdravstvu zasigurno najvažnije su emocije, a nakon toga percepcija, manjkava memorija, loše slušanje. Na trenutak se prisjetimo komunikacijskih aktivnosti koje se događaju u ambijentu zdravstvene skrbi. Veliku količinu informacija je potrebno komunicirati u ograničenom vremenskom razdoblju ponekad i tijekom vrlo stresnih situacija. Stoga vrijeme, prostor, umor mogu biti značajne zapreke u komunikaciji. No postoje i sociokulturne zapreke. Kultura je društveni fenomen i vrlo je moćna. Ključni sociokulturni elementi koji mogu postati zapreke su: skupno mišljenje u kojem skupno ponašanje dominira i guši proces odlučivanja, stereotipi i etnocentrizam pokušaj predviđanja čovjekova ponašanja na osnovi njegove pripadnosti određenoj skupini i obično se vežu za površno ponašanje i netočne informacije, jezik i žargon koji imaju nekoliko dimenzija od statusne, klasne, profesionalne razlike pa sve do slabog poznavanja jezika na kojem se komunicira. sukob vrijednosti i uvjerenja jer kultura se temelji na zajedničkim uvjerenjima i vrijednostima. (1)
Uvijek je bilo migracija stanovništva, ali danas svijet je povezan više nego ikada u povijesti. Stoga je proučavanje kulturnih obrazaca i specifičnosti komuniciranja neophodno za prilagodbu i sudjelovanje u „novom” svijetu. Globalizirani svijet intenzivirao je međunarodne kontakte i u današnjem svijetu niti jedan narod, skupina ili kultura ne mogu ostati udaljeni ili autonomnni. Tri pojave koje su povećale interkulturalne kontakte zasigurno su nove tehnologije i informacijski sustavi, promjene u svjetskom stanovništvu i globalno gospodarstvo. Gotovo je izvjesno da će naši privatni i poslovni kontakti sve više podrazumijevati interkulturalne kontakte. Broj stanovnika svijeta otprilike raste stopom od 200 000 ljudi na dan, što je na godišnjoj razini povećanje od gotovo 80 milijuna. Povećanje stanovnika prati porast masovnih migracija i putovanja. S druge strane turizam je najbrže rastuća industrijska grana. No ima li to ikakve veze sa zdravstvenim profesionalcima? Apsolutno da jer svatko od njih u jednom trenutku može zatražiti zdravstvenu skrb, ulazeći u zdravstveni sustav tražeći pomoć počima proces komunikacije. Podsjetimo, interpretacije značenja poslanih poruka su u ljudima, a upravo je kultura okvir za interpretaciju značenja! Kultura je skup zajedničkih ideala, vrijednosti i standarda ponašanja. ona je dinamična i mijenja se tijekom vremena. Obično nismo svjesni usvajanja kulturnih percepcija, pravila i ponašanja. No ponavljanjem ključnih poruka učvršćujemo pojedinu kulturu. Svima su nam poznate poslovice, mitovi i legende, umjetnost, masovni mediji no oni predstavljaju i jedan skriveni kanal transfera kulture. Neupitno je da ćemo u svom profesionalnom okruženju morati unaprijediti vještine interkulturalne komunikacije. Pojam Interkulturalna komunikacija prema autorima Samovaru, Porteru i McDanielu je kada „…pripadnik jedne kulture stvori poruku namijenjenu pripadniku neke druge kulture. Točnije, interkulturalna komunikacija uključuje interakciju ljudi čije se kulturne percepcije i simbolički sustavi dovoljno različiti da mijenjaju komunikacijski čin…“ (2)
Tomić, Z. i Jugo, D. (2021). temelji međuljudske komunikacije. Synopsis, Mostar, Zagreb
Samovar, A.L., Porter, R.E., McDaniel, E.R. (2013). Komunikacija između kultura. Naklada Slap, Zagreb
