Interkulturalna komunikacija 1.dio - Odnosi
Interkulturalna komunikacija 1.dio - Odnosi
Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način – to nije lako.
Aristotel
Važnost i utjecaj komunikacije na ljudsko ponašanje najzanimljivije je opisala profesorica Elizabeth Keating sa odsjeka za antropologiju,Sveučilišta u Texas u Austinu, „Komunikacija je moćna: ona dovodi prijatelje na našu stranu i tjera naše suparnike, umiruje ili upozorava djecu, i među nama stvara sporazume ili borbene linije.“ (4) Najpoznatija rečenica kaže „ne možemo ne komunicirati“, ali ne smijemo zaboraviti da je „Svaki naš čin istovremeno komunikacija!“ (1)
Komunicirajući mi dijelimo naša vjerovanja, vrijednosti, ideje i emocije. Svaka komunikacija nije ništa drugo nego stvaranje odnosa.
Sve je u ljudskom odnosu, u odnosu čovjeka i čovjeka. Stoga se mora isticati ta važna komponenta liječenja u kojoj čovjek čovjeku treba biti lijek. (2)
Prisjetimo se, komunikacija može biti verbalna i neverbalna. Osnovni proces međuljudske komunikacije sadrži nekoliko elemenata. Da bi se komuniciralo potreban je pošiljatelj, to je osoba koja želi nešto priopćiti. Pošiljatelj svoju namjeru kodira u znakove i nastaje poruka. S druge strane komunikacijskog procesa imamo primatelja koji ima zadaću dekodirati znakove, poslanu poruku i informaciju. Primatelj najčešće razumije poruku, da je to tako, provjerava se putem povratne veze FEEDBACK. Ovaj jednostavni niz osigurava da poruku razumijemo kao sadržaj koji je netko rekao. Jesmo li svjesni da poruka ili obavijest uvijek istodobno u sebi nosi ili sadrži više različitih poruka. Svaka komunikacija je paket s mnoštvom poruka. Poruka ima svoje četiri strane; predmetni sadržaj ili o čemu izvješćujemo, samoočitovanje ili što izjavljujemo o sebi samome, odnosna ili što mislim o tebi i kako se međusobno odnosimo kako se pošiljatelj odnosi prema primatelju i što o njemu misli, te apel ili na što te želimo potaknuti.
Svaka poruka ili obavijest najprije sadrži informaciju o nekom razgovoru. Informacijama prenosimo mnogobrojne činjenice. To radimo svaki dan, tj. komuniciramo sadržaj (7%), ali to je samo dio onoga što se trenutačno događa između pošiljatelja i primatelja (93%). U svakoj se informaciji kriju informacije o pošiljatelju kao osobi samoočitovanje ili dojam. Upravo se s tom stranom obavijesti povezuju brojni problemi u međuljudskoj komunikaciji i psihološki je vrlo značajna. Kako se međusobno odnose pošiljatelj i primatelj pokazuje odnosna strana poruke koja se pokazuje izborom formulacija, bojom i jačinom glasa i drugim nejezičnim popratnim signalima, govoru tijela. Za ovu stranu poruke primatelj ima osobito osjetljivo „uho”, jer tu se, kao osoba, na posve određen način osjeća prihvaćenim ili odbačenim! U ovom dijelu se definira komunikacija i predstavlja ključni filter. Kako bi izbjegli sukobe i nesporazum moramo znati da je važno što kažemo, s kojom namjerom, što govorimo o sebi, ali najvažniji je odnos kako se odnosimo jedni prema drugima.
Glavni cilj komunikacije je uspostaviti razumijevanje i suradnju s drugima. Kada interakcija postane stresna, poprimajući konkurentnu, neprijateljsku ili oporbenu prirodu, ona se može klasificirati kao konflikt. Veliki dio našeg društvenog okruženja karakteriziraju interakcije koje uključuju: konflikte, nesporazume i neuspjeh u komunikaciji. Za razliku od ranijih shvaćanja konflikta, danas se znanstvenici slažu s tezom kako konflikt sam po sebi nije ni dobar ni loš. Sve ovisi o tome kako se postupa u konfliktnim situacijama. Mnogi teoretičari zastupaju mišljenje prema kojem je konflikt dobro došao, jer ako s njim znamo dobro upravljati može donijeti niz korisnih učinaka poput, mobilizacija energije pojedinaca i grupa, edukacija o boljoj međusobnoj suradnji i prihvaćanju, provjeravanje i testiranje novih ideja itd. (3)
Leinert Novosel S.(2015). Komunikacijski kompas. Plejada, Zagreb
Đorđević, V. i Braš, M. (2011). Komunikacija u medicini, Čovjek je čovjeku lijek. Medicinska naklada, Zagreb
Tomić, Z. i Jugo, D. (2021). temelji međuljudske komunikacije. Synopsis, Mostar, Zagreb
Samovar, A.L., Porter, R.E., McDaniel, E.R. (2013). Komunikacija između kultura. Naklada Slap, Zagreb
