„Naše nas razlike određuju, ali naša nas zajednička ljudskost može iskupiti.“ Karen Armstrong

 

„Naše nas razlike određuju, ali naša nas zajednička ljudskost može iskupiti.“

Karen Armstrong

Sociokulturni element koji može postati zapreka u komunikaciji je jezik i žargon koji imaju nekoliko dimenzija od statusne, klasne, profesionalne razlike, pa sve do ne poznavanja jezika na kojem se komunicira. (1) Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz rujna 2021.godine u Republici Hrvatskoj živi 16369 gluhih osoba i 173 osobe koje su gluhoslijepe. (2) Osobe s oštećenjem sluha koriste se znakovnim jezikom. Znakovni su jezici punopravni jezici, strukturno različiti od govornog jezika. Podsjetimo se najčešćih zabluda koje se vežu uz znakovni jezik. Znakovni jezik nije univerzalni jezik, postoje brojne varijante i može bit više od jednog znakovnog jezika u zemlji, baš kao i kod govornih jezika, npr. postoje dva znakovna jezika u Belgiji (francuski belgijski znakovni jezik i flamanski znakovni jezik) ili u Španjolskoj (španjolski znakovni jezik i katalonski znakovni jezik). Također, postoje različiti znakovni jezici u zemljama koje imaju isti govoreni jezik, kao što su UK i Irska. To je zbog povijesnog razvoja koji je drugačiji od onoga kojega je govoreni jezik prošao. Postoji međunarodni komunikacijski sustav koji se često naziva međunarodni znakovni (IS). On se redovito koristi na međunarodnim konferencijama i na sastancima gdje su sudionici koji ne dijele uobičajeni znakovni jezik. Ovaj pomoćni jezik doista se koristi kao lingua franca među korisnicima znakovnih jezika iz različitih zemalja, ali i u spontanom razgovoru. Ne može se usporediti s esperantom, međutim, IS nije ni jezik kao takav. On nema ustaljenu gramatiku ili leksik i uvelike se oslanja na geste, koje imaju značenje samo u tom specifičnom kontekstu, te koristi vokabular materinskog jezika govornika znakovnog jezika. To znači, znakovi su pojašnjeni i često se više od jednog znaka koriste kako bi se opisao koncept koji osigurava razumijevanje.Osobe oštećenog sluha također su korisnici zdravstvenih usluga i pripadaju im sva prava kao nacionalnim manjinama i većinskom stanovništvu. No komunikacija predstavlja izazov. 

Koliko zdravstvenih profesionalaca razumiju znakovni jezik? Zapreke u komunikaciji s gluhom osobom koje smo identificirali kratkom anketom provedenom na odjelima koji skrbe o oboljelima od raka pluća u pet bolnica RH. Dio pitanja u anketi bila su usmjerena na poznavanje činjenica o dostupnosti prevodioca znakovnog jezika: Jesu li gluhim osobama dostupni prevodioci znakovnog jezika 24 sata?, Znaju li u slučaju potrebe kako doći u kontakt sa službenim prevodiocem? Više od polovine ispitanika potvrdno je odgovorilo na prvo pitanje, ostali su pretpostavljali da su im dostupni, ali nisu bili sigurni. No na drugo pitanje svi anketirani zdravstveni djelatnici nisu znali kako s njima stupiti u kontakt što je od iznimne važnosti kada se radi o pacijentima koji potraže pomoć u hitnim službama. Rezultati ankete bili su razlog za ostvarivanje suradnje sa Savezom gluhih RH. Dogovorena je edukacija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Što smo naučili?

Gluhe osobe uče znakovni jezik i on je za njih materinji, stoga jezik zemlje u kojoj žive predstavlja drugi jezik. Padeže ne poznaju što značajno otežava pisanu komunikaciju. Koriste jednostavne kratke forme rečenica. Znakovni jezik nije uniforman i danas poznajemo oko 300 vrsta znakovnog jezika. Svaka gluha osoba ima pravo i dostupan im je prevodilac znakovnog jezika. Planirana je daljnja suradnja i nastavka edukacija, no COVID pandemija privremeno nas je zaustavila. Nakon edukacije identificirane su komunikacijske zapreke sa gluhim osobama: sociokulturni elementi; etnocentrizam pokušaj predviđanja čovjekova ponašanja na osnovi njegove pripadnosti određenoj skupini i obično se vežu za površno ponašanje i netočne informacije, jezik - slabo poznavanja jezika na kojem se komunicira, skupno mišljenje u kojem skupno ponašanje dominira i guši proces odlučivanja, stereotipi. Spomenula sam prevodioce znakovnog jezika. No prevodioci znakovnog jezika mogu predstavljati značajan distraktor u komunikaciji s gluhom osobom. Sjetimo se kako je kontakt očima važan. U časopisu Breast Cancer Res Treat 2015. godine Hillen MA i suradnici objavili su zanimljivo opažajno istraživanje kojim se ispitivao utjecaj kvalitete neverbalne komunikacije na povjerenje bolesnica oboljelih od raka dojke.Fokus je bio na 3 komponente neverbalne komunikacije onkologa: stav tijela, osmijeh i kontakt očima; stav tijela i osmijeh nisu bili u vezi s količinom povjerenja bolesnica koliko se očekivalo dok veća količina kontakta očima ima znatan utjecaj na razvoj povjerenja. (3) Ova činjenica je posebno značajna kad govorimo o komunikacija s gluhom osobom. U svakodnevnoj praksi gluha osoba dolazi u pratnji prevoditelja znakovnog jezika, zdravstveni profesionalci nesvjesno sve upute i pitanja namjenjena pacijentu upućuju prevoditelju i s njim uspostavljaju kontakt očima što može biti jedna od bitnih prepreka za izgradnju povjerenja, ali i izazvati sukob. Kada komuniciramo s gluhom osobom, prisjetimo se ključnih činjenica:

Pokažite svoje lice - Važno je da osobe koje kontaktiraju sa gluhom ili nagluhom osobom nisu okrenute od izvora svjetlosti. Upamtite da je čitanje sa usana sugovornika vrlo teško, jer neki glasovi zvuče isto ili vizualno izgledaju slično i takvo otežano čitanje sa usana onemogućava potpuno razumijevanje govora.

Privucite pažnju - Gluhe i nagluhe osobe ne mogu u isto vrijeme pratiti više osoba.Pripazite na to da osobe govore jedna za drugom, a ne istovremeno i usmjerite svoje lice prema njima.Tada će oni moći biti potpuno koncentrirani na vaš govor i tako si olakšati komunikaciju. Kvaliteta razgovora uključuje međusobnu toleranciju i poštovanje. Gluhe i nagluhe osobe koriste čitanje sa usana kako bi vas bolje razumjeli. Međutim,čak ni najvještijima u tome je vrlo teško razumjeti sugovornika samo na temelju čitanja sa usana,pa uz to koriste i tzv. dekodiranje. S druge strane, većina nas misli da moramo vikati ili pretjerano gestikulirati u komunikaciji sa gluhim i nagluhim osobama, što nikako ne olakšava razumijevanje a i u takvim situacijama se gluhe i nagluhe osobe osjećaju nelagodno. Stoga savjetujemo da se ponašate prirodno i nemojte pretjerivati u vikanju i gestikuliranju.

Koristite jednostavni vokabular - Čitanje sa usana uključuje intenzivno dekodiranje zbog nemogućnosti prepoznavanja svih izgovorenih slova. Zato se preporučuje da izgovarate jednostavnije rečenice kako bi se izbjegli nesporazumi i olakšala komunikacija.

Koristite se drugim riječima - Vrlo često se događa da i uz višestruko ponavljanje rečenica različitim riječima gluha i nagluha osoba ne može razumjeti sugovornika.Tada je nepotrebno inzistirati na ponavljanju iste rečenice, nego se preporučuje da se rečenica pojednostavi.
Kontakt - Vrlo često je nemoguće putem čitanja sa usana razumjeti tehničke, medicinske i druge stručne pojmove kao i vlastito ime. Stoga je u ovim slučajevima najbolje informacije dati i u pisanom obliku.
Uklonite pozadinski šum - Kako slušno pomagalo pojačava sve zvukove, npr. zvuk glasa, rad strojeva ili prometa, tako za razliku od ljudi sa normalnim sluhom, gluhe i nagluhe osobe teško razlikuju govor od buke.
Provjerite dostupnost - Na tržištu je jako puno tehničkih dostignuća za komunikaciju.Kako je komunikacija putem telefona za gluhe i nagluhe osobe jako težak ili nemoguć način komunikacije, preporuka je koristiti suvremen način kontaktiranja SMS, MSN, e-mail itd. Kad god je to moguče pozovite prevodioca.
Posljednja malo izazovnija - Naučite znakovni jezik! Hrvatski znakovni jezik sustav je vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvore koncept odnosno smisao riječi. Znakovni jezik se ne izvodi samo rukama, već uključuje i držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju. Svaki znakovni jezik ima svoju vlastitu gramatiku i uči se kao svaki drugi strani jezik.

             1. Tomić Z, Jugo D. Temelji međuljudske komunikacije. prvo izdanje. Mostar,Zagreb: Synopsis;2021.

2. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/10/Bilten-Invalidi-2021_.pdf

3. Hillen MA, de Haes HC, van Tienhoven G, Bijker N, van Laarhoven HW, Vermeulen DM, Smets EM. All eyes on the patient: the influence of oncologists' nonverbal communication on breast cancer patients' trust. Breast Cancer Res Treat. 2015;153(1):161-71.

4. Hrvatski savez gluhih i nagluhih (2001): „Živjeti s oštećenim sluhom“, Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Zagreb

5. www.eud.eu