Serijal: komunikacija, vikanje i asertivnost: 7. Od hijerarhije do zajedničkog odlučivanja: uloga SBAR metode u zdravstvenim timovima

Od hijerarhije do zajedničkog odlučivanja: uloga SBAR metode u zdravstvenim timovima

SBAR (Situation, Background, Assessment, Recommendation) je standardizirani komunikacijski alat koji omogućuje brz, strukturiran i razumljiv prijenos kliničkih informacija. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se brojni radovi koji potvrđuju korisnost SBAR-a u poboljšanju kvalitete primopredaja (handover), unapređenju interprofesionalne komunikacije posebno između medicinskih sestara i liječnika  i pridonošenju sigurnosti pacijenata. Ovo poglavlje sintetizira teorijske osnove, empirijske dokaze iz najnovije literature, praktične smjernice za implementaciju u timskom kontekstu te kritički osvrt na ograničenja i buduća istraživanja.

1. Uvod i značenje za interprofesionalnu praksu

Efikasna komunikacija ključna je komponenta sigurnosti pacijenata i učinkovitog timskog rada. U sustavima s jasnom profesionalnom hijerarhijom (npr. bolnički timovi) problemi u prijenosu informacija među članovima najčešće medicinskim sestrama i liječnicima povezani su s povećanim rizikom neželjenih događaja. SBAR pruža zajednički, profesionalan „jezik“ koji olakšava strukturirano iznošenje činjenica i preporuka, reducirajući utjecaj nejasne hijerarhijske dinamike i olakšavajući brže donošenje odluka u interprofesionalnom kontekstu (1–3).

2. Temeljna logika SBAR-a

SBAR sadrži četiri komponente:

Situation (Situacija): kratki opis trenutnog, akutnog problema

Background (Pozadina): relevantne povijesne informacije i kontekst

Assessment (Procjena): stručna interpretacija trenutnog stanja (vitalni parametri, promjena kliničkog statusa)

Recommendation (Preporuka): konkretan prijedlog daljnjih koraka i očekivanja od primatelja informacije.

Format tjera govornika da selektira relevantno (ne sveobuhvatno) i primaoca da odmah zna što se očekuje: procjena + prijedlog, što je u interprofesionalnoj suradnji posebno vrijedno jer skraćuje vrijeme za traženje pojašnjenja i smanjuje informacijsku šumovinu (4). 

3. Empirijski dokazi:

3.1. Kvaliteta primopredaja i sadržaj informacija

Sustavni pregledi i recentne studije pokazuju da uvođenje SBAR-a poboljšava potpunost i dosljednost prijenosa informacija tijekom primopredaja smjena i intrahospitalnih transfera (5–7). Implementacijske studije u ICU (Intensive Care Unit/Jedinica intenzivne skrbi (JIS)) i pedijatrijskoj kirurgiji izvještavaju o smanjenju varijabilnosti u sadržaju predaja i boljoj potpunosti ključnih informacija (1–3).  

3.2. Interprofesionalna komunikacija medicinska sestra → liječnik

Kvazieksperimentalne studije i QI (quality improvement) projekti pokazuju poboljšanje percepcije suradnje, jasnosti poruka i smanjenje broja ponovljenih požurnica (re-contacts) nakon uvođenja SBAR-a, što olakšava brže donošenje odluka od strane liječnika. Neke studije također prijavljuju povećano samopouzdanje medicinskih sestara u iznošenju preporuka (2, 8). 

3.3. Učinak na sigurnost pacijenata

Iako najjači empirijski dokazi o smanjenju pogrešaka i ozbiljnih neželjenih događaja (SAE) potječu iz ranijih velikih istraživanja, noviji radovi objavljeni u razdoblju 2023–2025 ukazuju na značajna poboljšanja ključnih procesa skrbi. Ta poboljšanja uključuju smanjenje propuštenih informacija, unaprijeđenu timsku komunikaciju te ranije prepoznavanje kliničkog pogoršanja.

 

Iako navedeni ishodi ne predstavljaju izravne mjere mortaliteta ili SAE, oni su u skladu s etabliranim teorijskim i empirijskim modelima sigurnosti pacijenata te se opravdano smatraju posrednim pokazateljima sigurnijih kliničkih ishoda. Međutim, zbog promjena u suvremenom kliničkom okruženju i već unaprijeđenih standarda skrbi, potrebna su dodatna velika multicentrična istraživanja kako bi se pouzdano utvrdio izravan učinak ovih intervencija na mortalitet i ozbiljne neželjene događaje (9-11).

3.4. Obrazovanje i simulacija

SBAR-temeljene simulacije i radionice su povezane sa statistički značajnim poboljšanjem komunikacijskih kompetencija te povećanom spremnošću za sudjelovanje u interprofesionalnoj komunikaciji među studentima i zdravstvenim djelatnicima. Navedeni učinci osobito su izraženi u edukacijskim intervencijama koje uključuju timske vježbe temeljene na principima crew resource managementa, pri čemu strukturirana komunikacija služi kao ključni mehanizam za unapređenje situacijske svjesnosti, koordinacije tima i zajedničkog donošenja kliničkih odluka (5,7).

4. Kako SBAR mijenja dinamiku timskog rada — mehanizmi

1.   Standardizacija poruka → manje „gubitaka“ informacija između profesionalnih skupina (1).

2.   Jasna preporuka → primatelj zna očekivanu akciju, skraćuje se vrijeme odlučivanja (2).

3.   Smanjenje hijerarhijske neodlučnosti → medicinska sestra može profesionalno i strukturirano iznijeti zabrinutost i prijedlog, što povećava mogućnost da liječnik prihvati prijedlog ili daje konkretne povratne upute (12). 

5. Implementacija u praksi — smjernice za interprofesionalnu primjenu

Koraci za uvođenje SBAR-a u bolnički tim:

1.   Stakeholder mapping i buy-in: uključite liječnike, medicinske sestre, menadžment, edukatore.

2.   Lokalna prilagodba: lokalna prilagodba SBAR-a podrazumijeva definiranje kontekstualno relevantnih informacija za pojedini klinički odjel, pri čemu se prioriteti komunikacije razlikuju između hitnog bolničkog prijema i, primjerice, postoperativnih odjela.

3.   Edukacija i simulacija: kombinirajte kratke radionice, role-play i simulacijske scenarije interprofesionalnih razgovora (5,7).

4.   Integracija u alate: papirni ili elektronički obrasci (e-SBAR) u sustavima elektroničke dokumentacije (8). 

5.   Mjerenje sučelja i kvalitete: pratite potpunost predaja, vrijeme odgovora liječnika, zadovoljstvo tima i sigurnosne ishode (1,3).

6. Ograničenja i izazovi — praktični i istraživački

·  Rigidnost vs. empatija: u emocionalno osjetljivim situacijama SBAR može djelovati hladno ako se primjenjuje mehanički; treba koristiti s komunikacijskim vještinama.

• Fidelity implementacije: odnosi se na stupanj u kojem se intervencija (npr. SBAR ili druga strukturirana komunikacija) provodi u skladu s izvornim dizajnom i definiranim protokolima. Istraživanja ukazuju na značajnu varijabilnost u stvarnoj primjeni takvih intervencija u kliničkoj praksi, pri čemu odstupanja od standardiziranog modela mogu umanjiti njihov učinak. U tom kontekstu, kontinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika te sustavni audit i povratna informacija prepoznati su kao ključni mehanizmi za održavanje visoke razine implementacijske vjernosti i osiguravanje dosljedne primjene intervencije (13).
• Operativna opterećenja odnose se na kontekste kliničkog rada obilježene visokim intenzitetom, vremenskim pritiskom i ograničenim kadrovskim resursima. U takvim okruženjima dio zdravstvenih djelatnika percipira potpunu SBAR-predaju kao vremenski zahtjevnu, što može dovesti do njezine nedosljedne primjene ili parcijalnog izostavljanja pojedinih elemenata. Istraživanja stoga naglašavaju važnost kontekstualne prilagodbe i funkcionalnog pojednostavljenja SBAR-strukture, osobito u masovnim ili visokorizičnim scenarijima, kako bi se očuvala jasnoća i sigurnost komunikacije bez narušavanja operativne učinkovitosti (3).

7. Preporučena istraživačka agenda (2026+)

Buduća istraživanja trebala bi se usmjeriti na provođenje velikih multicentričnih randomiziranih kontroliranih studija (RCT) ili metodološki robusnih kvazi-eksperimentalnih dizajna s ciljem utvrđivanja izravne povezanosti između primjene SBAR-a i relevantnih kliničkih ishoda, uključujući mortalitet i ozbiljne neželjene događaje (SAE). Nadalje, potrebna su longitudinalna istraživanja usmjerena na procjenu trajne implementacijske vjernosti (implementation fidelity) te identifikaciju čimbenika koji utječu na održivost intervencije, poput organizacijske kulture, vodstva i integracije SBAR-a u informacijsko-tehnološke sustave. Konačno, kvalitativne studije trebale bi istražiti percepciju profesionalne hijerarhije i promjene u timskoj dinamici nakon uvođenja SBAR-a, s posebnim naglaskom na psihološku sigurnost, spremnost na eskalaciju problema i međuprofesionalne odnose.

 

Zaključak

SBAR ostaje jednostavan, ali moćan alat za unaprjeđenje interprofesionalne komunikacije u zdravstvenim timovima. Najnoviji dokazi naglašavaju njegovu efikasnost u poboljšanju potpunosti i dosljednosti primopredaja, povećanju samopouzdanja medicinskih sestara u komunikaciji s liječnicima te doprinosu procesnoj sigurnosti. Za maksimalan učinak potrebno je: ciljano obrazovanje, lokalna prilagodba formata, institucionalna podrška (uključujući mjerljive indikatore kvalitete) i integracija s drugim komunikacijskim vještinama i IT-rješenjima.

 

Reference

1.   Yun J, et al. Effectiveness of SBAR-based simulation programs for nursing students: a systematic review. BMC Med Educ. 2023. 

2.   Reime MH, et al. Intrahospital handovers before and after implementation of ISBAR: Quality improvement study. Clin Pract. 2024. 

3.   Alizadeh-Risani A, et al. Comparison of the SBAR method and modified handover model on handover quality and nurse perception in the emergency department. BMC Nurs. 2024. 

4.   Ghonem NMES, et al. SBAR Shift Report Training Program and its effect on the quality of nursing handover. 2023. J Nurs Pract. 

5.   Pazar B, et al. Implementation and evaluation of the SBAR communication model in nursing handover by pediatric surgery nurses. J Pediatr Nurs. 2024. 

6.    Pinto F, et al. Using Situation-Background-Assessment-Recommendation guide: effects on handover quality and medication errors. J Clin Nurs. 2025. 

7.   McCarthy S, et al. Use of structured handoff protocols for within-hospital unit transfers. Qual Saf Health Care. 2025. 

8.   Agha-Mir-Salim L, et al. Technological solutions to improve inpatient handover: e-SBAR implementation in PICU. J Med Internet Res. 2025. 

9.   Abdulsadah MA, et al. Effectiveness of nursing training program regarding SBAR on patient outcomes. ApiCare Online. 2025. 

10.           Lo L, et al. Can SBAR be implemented with high fidelity and does it deliver improvements? BMJ Open. 2021. 

11.           Pronovost PJ, Berenholtz SM, Dorman T, Lipsett PA, Simmonds T, Haraden C. Improving communication in the ICU using daily goals. J Crit Care. 2003;18(2):71–75.

12.           Okuyama A, Wagner C, Bijnen B. Speaking up for patient safety by hospital-based health care professionals: a literature review. BMC Health Serv Res. 2014;14:61.

13.           Carroll C, Patterson M, Wood S, Booth A, Rick J, Balain S. A conceptual framework for implementation fidelity. Implement Sci. 2007;2:40.