Učinkovita/efikasna komunikacija u zdravstvu 7. – Posebni utjecaji na komunikaciju

Učinkovita/efikasna komunikacija u zdravstvu 7. – Posebni utjecaji na komunikaciju

Razvoj istinski efikasne komunikacije zahtijeva razumijevanje različitih okolnosti koje utječu na komunikaciju. Osim razmatranih koncepata do ove točke, postoje karakteristike koje bi mogle omesti djelotvornu razmjenu informacija. Pitanja, kao što su rodne, generacijske razlike, kulturalna raznolikost i različitosti u profesionalnom pristupu različitim disciplinama zdravstvene skrbi, sve pridonosi različitim shvaćanjima i interpretacijama. Treba napomenuti da je ovo američki pristup problemu. Neke karakteristike moguće je naći i u hrvatskom društvu. Stoga ova tema ima svrhu prikaza a manje edukacije mada ni nju ne treba odbaciti.

Komunikacija i rodne razlike

Potrebno je napraviti značajno pojašnjenje komunikacije između muškaraca i žena. Informacije o rodnim razlikama koje proizlaze iz socijalizacije, iako se temelje na istraživanju i višegodišnjem promatranju i zapisivanju, su generaliziranja i treba ih promatrati iz te perspektive. Mnoga promatranja upućuje na to da muškarci i žene rješavaju probleme, donose odluke i komuniciraju iz različitih perspektiva na temelju socijalizacije koja počinje ubrzo nakon rođenja. Tipično, dječaci se uče da budu čvrsti i da se natječu; djevojke se uče biti lijepe i da izbjegavaju sukob.

Igrajući timske sportove dječake učimo da se natječu, budu agresivni, igraju za pobjedu, razvijaju strategiju, riskiraju, maskiraju emocije i fokusiraju se na liniju gola. Što se tiče igre djevojaka,: odnosi su ključni u kulturi djevojčica i stoga se one uče da pregovaraju o razlikama, traže win-win rješenja i fokusiraju se na ono što je pravedno za sve umjesto da pobjede.

Postignut je određeni napredak tijekom godina otkako je Heim dao ove komentare i kako su se žene premjestile u više lateralne radne situacije, ali problem razlika u načinu rodne komunikacije i dalje postoji. Malo smo znali da će se komunikacijske razlike koje smo doživljavali kao djeca na igralištu premjestiti iz učionice u salu za sastanke.

Tko su bolji komunikatori, muškarci ili žene?  Ni muškarci ni žene, oni su samo različiti.

Jasno je da učenje pristupu životu na tako različite načine - s različitim pravilima - može dovesti do frustracije, ponekad u smislu potpunog poraza u komunikacijskoj areni. U najvećem dijelu, žene rade na kompromisu, čak i kada to znači odreći se nekih od prvobitnih ciljeva. Žene često koriste neizravne kanale kao što su pitanja kako bi vodili razgovor prema cilju koji žele postići. Očuvanje odnosa obično je od najveće važnosti za žene. Uloga mirotvorca i odgajatelja bila je tradicionalno očekivanje žena tijekom stoljeća.

S druge strane, muškarci rade na pobjedi. Tradicionalna uloga očekivanja muškaraca podrazumijevala je pružatelja i zaštitnika. Muškarci u ranom životu uče kako se usredotočiti na ciljeve i agresivno se kretati prema ostvarenju. Timski sportovi uče muškarce da se odnosi ne uništavaju u "borbi". Posljedično tome, muškarci su se socijalizirali kako bi se ponašali asertivno kada je takvo izvođenje potrebno za ostvarenje cilja, i zatim krenu dalje bez gubitka prijateljstva. Žene su se socijalizirale da će asertivno ponašanje ugroziti odnose i da treba izbjegavati sukob kako bi se sačuvala prijateljstva.

Kao izravni, moćni, a ponekad i netaktični komunikatori, muškarci ne prepoznaju uvijek nijanse u tekstovima ili neizravnim porukama. Zanimljivo je da se žene koje usvajaju muške obrasce izravnosti percipiraju kao one koje se konfrontiraju, zapovjedničke ili pakosne, jednostavno zato što su izašle iz svoje stereotipne rodne uloge.

Muškarci obično koriste komunikaciju kao sredstvo za pružanje informacija, dok žene cijene proces komunikacije kao važan dio odnosa. Stoga, u nastojanju da se poboljša komunikacija, muškarci bi mogli pokušati potrošiti više vremena na raspravu , a žene bi mogle pokušati izraziti komentare jezgrovitije. 

Komunikacija i generacijske razlike

U posljednjih nekoliko godina, velika pozornost je usmjerena na činjenicu da naše društvo ima barem četiri različite generacijske skupine. Oni su različito opisane kako slijedi: 1) Šutljivi / Tradicionalisti / Veterani - rođeni prije sredine 1940-ih; 2) Baby Boomeri (pripadnici generacije rođeni za vrijeme baby boom-a/generacija naglog porasta nataliteta posebno u SAD-a nakon II svjetskog rata ) - rođeni su od sredine 1940-ih i sredine 1960-ih; 3) Generacija X - rođeni između sredine 1960-ih i 1980-ih; 4) Generacija Y / Milenijalci - rođeni između 1981. i 2000. godine; 5) Domovinska generacija ili Generacija Z– različito opisani pošto su rođeni od 9/11/01 ili 2000.

Svjesnost o generacijskim razlikama i pratećim razlikama u stilovima komunikacije važna je iz dvije perspektive - komunikacija s pacijentima / obiteljima i komunikacija jednih s drugima.

Tradicionalisti

Članovi ove najstarije preživjele generacije slijede pravila, vrednuju autoritet, formalnost i zapovjednu hijerarhiju. Ponosni su na postignuća, snažni su u donošenju odluka i imaju dobar osjećaj sebe. Tradicija im je važna, što ih čini sklonijim za donošenje odluka na temelju onoga što je imalo učinka ili nije imalo učinka u prošlosti. Pojava i poštovanje za njih su važni. Stoga cijene komunikaciju u više formalnom stilu, odgovarajućoj odjeći i iskazivanjima poštovanja. Vjerojatnije je da će odgovoriti na formalnu komunikaciju nego na povremeni ili izravni pristup u spontanom okruženju. Mlađe medicinske sestre mogu smanjiti nepovjerenje koje pojava može inicirati, verbalnim potvrđivanjem svoje predanosti sestrinstvu i njezi bolesnika. Ovaj pristup je naročito važan za starije pacijente.

Baby Boomeri (generacija nataliteta)

Baby boomeri (generacija nataliteta) su odrasli u eri prosperiteta koja je oblikovala njihov pogled na svijet, vrijednosti i radnu etiku. Premda su dovodili u pitanje političke postupke, autoritet, i društvenu etiku, prihvatili su rad kao određivanje vlastite vrijednosti, usvajajući jaku radnu etiku, postajući usmjereni prema cilju, i proživljavajući dodatnu borbu s radnom-osobnom životnom ravnotežom. Ovi atributi vode do očekivanja sličnim predanosti od mlađih generacija. Efikasna komunikacija sa Baby Boomerima uključuje izravne informacije u privlačnom pristupu, formalni plan i priznanje vrijednosti, svrhe i poštovanja. Takav način komunikacije jednako je primjenjiv i kod suradnika i kod pacijenata.

Izvor:

B. Cherry, S. R. Jacob: Contemporary Nursing – Issues, Trends nad Management, Elsevier, 2014.

A. M. Sallee: Effective Communication and Conflict Resolution, in: B. Cherry, S. R. Jacob: Contemporary Nursing – Issues, Trends nad Management, Elsevier, 2014.

D. Booher: Gender banders: gender negation communication style differences, 2012.

J. Newburn: Generational communications styles, 2009.

American Nurses Association: Principles for nursing documentation, Silver Spring, MD, 2010.